Hrvatski strukovni sindikat medicinski sestara/tehničara Kbc Split

Dopis glavnim sestrama

u/s obračuna radnog vremena za blagdane ... 

 HRVATSKI STRUKOVNI SINDIKAT MEDICINSKIH SESTARA- MEDICINSKIH TEHNIČARA

PODRUŽNICA KB  SPLIT - SINDIKALNI POVJERENIK: SILVANA GANZA

 

U Splitu, 27. srpnja 2015. godine

 

 

 

-          glavnim sestrama     -

 

 

 

Predmet: Radno vrijeme i raspored radnog vremena

 

 

Zakon o radu kao opći propis radnoga prava uređuje radne odnose i uvjete rada i primjenjuje se u onim područjima u kojima radne odnose ili uvjete rada ne uređuje drugi poseban zakon (članak 1. Zakona o radu NN br. 93/14).

Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN br. 150/08., 155/09., 71/10., 139/10., 22/11., 84/11., 154/11., 12/12., 70/12., 144/12., 80/13. i 82/13.) i na temelju njega donesenih propisa uređuju se sve posebnosti radnog vremena, radnih uvjeta ili drugih aspekata radnog odnosa radnika u zdravstvu.

 

Sukladno članku 60. st. 1. Zakona o radu, radno vrijeme je vrijeme u kojem je radnik obvezan obavljati poslove, odnosno u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac.

 

Puno radno vrijeme radnika ne može biti duže od četrdeset sati tjedno (članak 61. st. 1.).

 

Odredbama članka 65. Zakona utvrđeno je da u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad). Ako priroda prijeke potrebe onemogućava poslodavca da prije početka prekovremenog rada uruči radniku pisani zahtjev, usmeni zahtjev poslodavac je dužan pisano potvrditi u roku od sedam dana od dana kada je prekovremeni rad naložen.

Ako radnik radi prekovremeno, ukupno trajanje rada radnika ne smije biti duže od pedeset sati tjedno.

Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže od sto osamdeset sati mjesečno, osim ako je ugovoreno kolektivnim ugovorom, u kojem slučaju ne smije trajati duže od dvjesto pedeset sati mjesečno.

 

Što se tiče rasporeda radnog vremena, poslodavac mora obavijestiti radnika o njegovu rasporedu ili promjeni njegova rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed, osim u slučaju prijeke potrebe za radom radnika (članak 66. st. 15.).

 

Pravilnik o početku, završetku i rasporedu radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe (NN br. 4/14), uređuje početak, završetak i raspored radnog vremena zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika u mreži javne zdravstvene službe.

 

Svi oblici rada koje radnik obavlja moraju biti evidentirani u skladu s Pravilnikom o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (članak 1.).

 

Raspored radnog vremena, a posebno početak i završetak radnog vremena utvrđuje općim aktom zdravstvena ustanova u skladu s Pravilnikom i drugim propisima, vodeći računa o djelatnosti ustanove, procesu rada u pojedinim njezinim dijelovima, godišnjem dobu te potrebama osiguranih osoba Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje uz poštivanje načela kontinuiranosti, učinkovitosti i dostupnosti zdravstvene zaštite.

Početak i završetak radnog vremena u pojedinim dijelovima zdravstvene ustanove kao i preraspodjelu radnog vremena kada se za to ukaže potreba određuje ravnatelj zdravstvene ustanove (članak 2.).

Zdravstvene ustanove obvezne su pružati zdravstvenu zaštitu radom u jednoj, dvije ili više smjena, pomakom radnog vremena, u turnusima, pripravnošću, dežurstvom i radom po pozivu (članak 3.)

Raspored radnog vremena od 40 sati tjedno, odnosno odgovarajućeg ukupnog mjesečnog fonda sati u zdravstvenim ustanovama mora biti utvrđen tako da osigurava dostupnost zdravstvene zaštite osiguranim osobama Zavoda tijekom svih dana u tjednu (članak 4.).

 

Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN br. 143/13) uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od pedeset posto troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu.(članak 1. st. 1.).

 

Odredbama Kolektivnog ugovora, uređuje se, između ostalog i radno vrijeme, odmori i dopusti, prekovremeni rad i drugo.

 

Odredbama članka 30. utvrđeno je da puno radno vrijeme iznosi 40 sati tjedno i da je tjedno radno vrijeme raspoređeno na pet dana u tjednu, od ponedjeljka do petka.

 

Za organizaciju radnog vremena odgovoran je poslodavac, koji je dužan rad organizirati na način da radnik odradi najmanje ugovoreni puni mjesečni fond radnih sati.

 

Za posebne poslove koji se obavljaju u smjenskom radu ili poslove koji zahtijevaju drukčiji raspored dnevnog, odnosno tjednog radnog vremena poslodavac može odrediti drukčiji dnevni ili tjedni raspored, a u skladu s pravilnikom o radnom vremenu u zdravstvenim ustanovama koji donosi ministar nadležan za zdravlje, u okviru petodnevnoga radnog tjedna.

 

Odredbom članka 33. utvrđeno je da radnik između dva uzastopna radna dana ima pravo na odmor od najmanje 12 sati neprekidno te da ne smije raditi dulje od 16 sati neprekidno, osim u slučaju više sile (nesreće, elementarne nepogode, požara i sl.) ili potrebe hitne intervencije.

Sukladno odredbi članka 34. Kolektivnog ugovora, radnik ima pravo na tjedni odmor u trajanju od 48 sati neprekidno. Dani tjednog odmora u pravilu su subota i nedjelja.Ako radnik radi na dan tjednog odmora osigurava mu se korištenje tjednog odmora tijekom sljedećeg tjedna.Ako se tjedni odmor radi potrebe posla ne može koristiti na način prethodno navedeni način, može se koristiti naknadno prema odluci poslodavca. Radniku se u svakom slučaju mora osigurati korištenje tjednog odmora nakon 14 dana neprekidnog rada.

 

Nadalje, smjenski rad je svakodnevni rad radnika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji radnik obavlja u prijepodnevnom (prva smjena), poslijepodnevnom (druga smjena) ili noćnom dijelu dana (treća smjena) tijekom mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji mijenja smjene ili obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni tijekom jednog mjeseca.

Smjenski rad je i rad radnika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu, odnosno tjedan dana u mjesecu obavlja rad u drugoj smjeni.

 

Radom u turnusu smatra se rad radnika prema utvrđenom rasporedu radnog vremena poslodavca koji radnik obavlja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12 – 24 – 12 – 48.

 

Noćni rad je u pravilu rad radnika u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućeg dana.

 

Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.

 

Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-satnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati.

 

Poslodavac je obvezan svakom radniku platiti prekovremeni rad. Ako radnik to želi, poslodavac će na njegov pisani zahtjev umjesto uvećanja plaće po osnovi prekovremenog rada iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka odobriti korištenje slobodnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 minuta za utvrđivanje ukupnog broja sati i slobodnih dana), sukladno mogućnostima organizacije rada (članak 51. St. 2., 3., 4., 5., 7., 9., 10. i 11.)

 

 

S poštovanjem,

 

 

Sindikalna povjerenica

 

Silvana Ganza,ms